SR
PreuzmiPreuzmi
10pitanja

Kviz „Cenzura“ sa odgovorima: 10 pitanja

Pitanje 1 od 10Tačno: 0

Zašto zabrana obično povećava potražnju?

Pitanja iz 5 članaka

Svaki se čita za 2 minuta. Ne znaš odgovor? Zaviri u članak.

Zašto zabrana čini knjigu popularnom0/2Odakle je potekao Indeks zabranjenih knjigau aplikaciji0/2Koje su knjige zabranjivali i zašto0/2Ko je u cenzuri odlučivao šta se brišeu aplikaciji0/2Kako se zaobilazila cenzura0/2

Kviz posle svakog članka

U aplikaciji ovakav kviz sledi posle svakog članka, a svako čitanje povećava tvoj niz i nivo.

Odgovori i objašnjenja10 pitanja
  1. Zašto zabrana obično povećava potražnju? Obaveštava one koji nisu znali za knjigu i pretvara čitanje u čin prkosaSama vest o zabrani deluje kao besplatna reklama u vestima.Iz članka „Zašto zabrana čini knjigu popularnom“
  2. Šta deluje efikasnije od glasne zabrane? Tiho povlačenje bez objavljivanjaKnjiga jednostavno nestane iz prodaje i programa, pa ne dolazi do naglog skoka.Iz članka „Zašto zabrana čini knjigu popularnom“
  3. Zašto je nastao spisak zabranjenih knjiga? Kao odgovor na pojeftinjenje umnožavanja posle pojave štampeDotadašnji načini kontrole prestali su da funkcionišu kada su tiraži dostigli hiljade primeraka.Iz članka „Odakle je potekao Indeks zabranjenih knjiga“
  4. Kada je izgubio obavezujuću snagu? 1966. godineNakon toga proglašen je moralnim orijentirom i prestao je da se ažurira.Iz članka „Odakle je potekao Indeks zabranjenih knjiga“
  5. Zašto istu knjigu mogu zabraniti iz različitih razloga? Menja se ono što se smatra štetnim za čitaocaZabrane odražavaju strahove epohe i njene predstave o šteti, a ne nepromenljive osobine knjige.Iz članka „Koje su knjige zabranjivali i zašto“
  6. Šta prvo treba pogledati na spisku zabranjenih knjiga? Godinu i osobu koja je sastavila spisakGodina i sastavljač spiska pomažu ti da razumeš strahove i norme iza zabrane.Iz članka „Koje su knjige zabranjivali i zašto“
  7. Zašto su cenzori precrtavali čak i bezazlen sadržaj? Za ono što je promaklo kažnjavalo se strože nego za suvišnu zabranuSistem u kojem rizici nisu jednaki uvek će se pomerati ka zabrani, bez ikakve zle namere.Iz članka „Ko je u cenzuri odlučivao šta se briše“
  8. Šta se smatra najraširenijim oblikom cenzure? Samocenzura autora, koja ne ostavlja tragZnajući šta bi bilo precrtano, autor to nije ni napisao, pa takva redaktura ne ostavlja trag ni u jednom arhivu.Iz članka „Ko je u cenzuri odlučivao šta se briše“
  9. Zašto je nagoveštaj u dozvoljenom tekstu mogao da zaobiđe cenzuru? Formalno nije bilo za šta da se uhvatiAlegorija je funkcionisala kroz zajednički kod čitateljstva, a u tekstu formalno možda nije bilo ničeg zabranjenog.Iz članka „Kako se zaobilazila cenzura“
  10. Ko je najčešće plaćao cenu zaobilaženja zabrane? Posrednici koji su pomagali oko tekstaNajčešće su bili izloženi opasnosti daktilografkinje, kuriri, urednici i drugi koji su pomagali da se tekst prosledi.Iz članka „Kako se zaobilazila cenzura“