Kako to funkcioniše
Prva tačka objašnjava suštinu. Glad u savremenom svetu gotovo nikada nije posledica fizičkog nedostatka hrane u zemlji - reč je o pristupu: ko ima pravo da prođe, kupi, dobije i preveze hranu.
Druga tačka je naročito pogubna zato što pogađa rezervu. Poljoprivredno gazdinstvo preživljava lošu godinu zahvaljujući rezervi; oduzimanje rezerve pretvara tešku godinu u smrtonosnu.
Šta o tome kaže pravo
Namerno uskraćivanje civilnom stanovništvu predmeta neophodnih za preživljavanje zabranjeno je međunarodnim humanitarnim pravom; pojedine rezolucije izričito navode da je korišćenje izgladnjivanja kao metode ratovanja nedopustivo. Međutim, dokazati nameru izuzetno je teško.
Teškoća je u tome što gotovo sve može da se objasni na dva načina. Srušen most može biti vojna nužnost ili način da se ljudima uskrati hrana; zadržavanje konvoja može biti bezbednosna provera ili blokiranje pomoći. Razlikovanje zahteva dokumentaciju i vreme.
Tu nastupa rad onih koji beleže ovakve situacije. Prikupljaju se podaci o cenama na pijacama, kretanju pošiljki i stanju dece - i iz svega toga se sklapa slika koju nijedan pojedinačni događaj ne može da pruži.
Istoričari ipak upozoravaju na oprez. Čak i posle više decenija ponekad je nemoguće razlikovati namerno uskraćivanje od nesposobnog upravljanja i spleta okolnosti - a o mnogim slučajevima i dalje se vode rasprave.
Pročitaj do kraja u aplikaciji Miqo
Još 1 minut, a na kraju kviz. Nalazi se u odeljku „Mračna istorija → Glad“
Usmeri kameru telefona ovde i otvoriće se App Store ili Google Play.
Izvori
- Međunarodno humanitarno pravo zabranjuje korišćenje izgladnjivanja civilnog stanovništva kao metode vođenja ratnih dejstava i uništavanje objekata neophodnih za preživljavanje
- u praksi, razlikovanje namernog uskraćivanja pristupa od posledica vojnih dejstava ili grešaka u upravljanju zahteva sistematsko prikupljanje podataka