SR
PreuzmiPreuzmi

Odakle potiče legenda o pacovu u hrani

Redakcija Miqo · 2 izvora

Zašto se priča o pacovu tako lako prepričava

Legenda je gotovo ista u svakom prepričavanju. Neko jede komad u pohovanju, oseti neobičnu teksturu, povuče ruku i ugleda šapu ili rep. Zatim slede nesvestica, bolnica i ćutanje lanca. U priči obično nema ni imena, ni grada, ni datuma.

Pacov ovde nije slučajan. Pohovanje skriva oblik: prženi komad gubi obrise, a mašta lako može da pretvori čudnu hrskavicu u bilo šta. A pacov je glavni simbol prljavštine, onoga što živi ispod kuhinje i ne bi smelo da završi na tanjiru. Zameni ga šargarepom i priča se raspada.

  1. Glasina
  2. Prepričavanje
  3. Veliki lanac
  4. Vesti

Svako prepričavanje daje priči veću težinu. Pripovedač je gotovo uvek čuo priču od prijatelja prijatelja, a ne od očevica. Upravo taj razmak od jednog koraka čini priču uverljivom i neproverljivom: izvor navodno postoji, ali do njega ne možeš da dođeš.

Postoji i druga pravilnost. Priča se gotovo nikad ne vezuje za malu zalogajnicu iza ugla. Folklorista Geri Alan Fajn je osamdesetih godina to nazvao Golijatovim efektom: glasina se lepi za tržišnog lidera, jer nikome nije zanimljivo da sluša o bezimenom kafiću, dok je svima zanimljiv natpis koji su svi videli.

Poznati lanacgotovo uvek
Lokalni lanacponekad
Kafić u krajugotovo nikad

Kako se menjala priča o pacovu u hrani

Ova priča je starija od brze hrane. Menjala je ambalažu zajedno sa onim čega su se ljudi plašili da pojedu. Rane verzije govorile su o mišu u flaši gaziranog pića: američki sudovi razmatrali su takve tužbe još u prvoj polovini dvadesetog veka. Pacov u pohovanju bio je klasika sedamdesetih u SAD: folkloristi su beležili priču, ali nijedan potvrđen slučaj nikada nije pronađen.

U jesen 1978. godine širom juga SAD proširila se glasina da veliki lanac hamburgera stavlja crve u mleveno meso; prodaja je pala, pa je glasinu trebalo javno demantovati. Danas ista priča stiže kao fotografija bez izvora i širi se brže nego što iko uspe da je proveri.

Nije sve ovde čista izmišljotina, i upravo to legendu čini dugovečnom. Glodari se zaista pronalaze u kuhinjama i magacinima, a inspekcije to beleže, pa priča zvuči manje kao bajka, a više kao razotkrivanje. Ali konkretne verzije se pri proveri raspadaju: 2015. godine fotografija prženog komada koji liči na pacova obišla je ceo svet, lanac je saopštio da je laboratorijska provera pokazala da je u pitanju piletina, i nastavka nije bilo.

Legenda zapravo nije o hrani. Ona je o poverenju: ne vidiš kuhinju, ne znaš kuvara i ne možeš da proveriš lanac od farme do poslužavnika. Pacov je kratak način da se izrazi pomisao da se tamo dešava ko zna šta.

Pročitaj do kraja u aplikaciji Miqo

Još 1 minut, a na kraju kviz. Nalazi se u odeljku „Mitologija → Urbane legende“

QR kod za preuzimanje aplikacije Miqo

Usmeri kameru telefona ovde i otvoriće se App Store ili Google Play.

Izvori

  1. Gary Alan Fine, "The Kentucky Fried Rat: Legends and Modern Society" (1980) i "The Goliath Effect" (1985)
  2. Jan Harold Brunvand, "The Vanishing Hitchhiker" (1981)