SR
PreuzmiPreuzmi

Zašto su imena žena nestajala iz nauke

Redakcija Miqo · 2 izvora

Ona je radila, muškarac je izlagao

Do sredine XX veka naučna evidencija bila je jednostavna: referat je pred društvom mogao da predstavi samo njegov član, a članovi su bili muškarci. Kraljevsko društvo u Londonu izabralo je prve žene među svoje članove tek 1945. godine. Žena bi predala gotov tekst muškarcu - mužu, bratu ili rukovodiocu - i njegovo ime bi ostalo u zapisniku. Formalno, niko ništa nije ukrao: pravilo se odnosilo na to ko ima pravo da govori u sali.

Drugi sloj bilo je radno mesto. U opservatoriji na Harvardu, od 1880-ih, desetine žena analizirale su fotografske ploče sa spektrima zvezda; zvali su ih „računarke“. Okružnice opservatorije potpisivao je direktor. Na okružnici iz 1912. o odnosu perioda i sjaja, na kojem će se kasnije zasnivati merenje udaljenosti do dalekih galaksija, stoji njegov potpis, dok se ime Henriete Livit pojavljuje u prvom redu objašnjenja. Generaciju kasnije citira se potpis, a ne objašnjenje.

Treći sloj bilo je prezime. Rani radovi objavljivani su pod devojačkim, a kasniji pod bračnim prezimenom, dok su indeksi bili uređeni po prezimenu: jedna osoba se delila na dva nepotpuna zapisa. Ako bi osoba u indeksu tražila takvu istraživačicu, pronašle bi se dve različite osobe, a ne jedna celovita. Neke su se potpisivale inicijalima, kako bi se njihov rad čitao bez predrasuda. Kada sabereš sva tri sloja, dobijaš spisak imena u kojem žena gotovo da nema.

Žene među dobitnicima Nobelovih nagrada za nauku - oko 4 od 100

Zasluge pripadaju onome ko je već poznat

Sociolog Robert Merton opisao je 1968. godine „efekat Mateja“: za isti rad poznati naučnik dobija više priznanja nego nepoznati koautor. U timu u kojem je žena gotovo uvek bila mlađa članica - doktorandkinja, asistentkinja ili laboratorijska tehničarka - ta neravnoteža je automatski delovala u jednom smeru, bez ičije odluke.

Istoričarka nauke Margaret Rossiter dala je tome ime 1993. godine: „efekat Matilde“, po sifražetkinji koja je još 1883. pisala da se izumi žena pripisuju muškarcima. Najpoznatiji primer je otkriće pulsara 1967. godine: doktorandkinja je prva primetila signal na papirnoj traci, dok su Nobelovu nagradu za fiziku 1974. godine dobili njen mentor i njegov stariji kolega.

Ko je otkrio pulsare?

Vođa tima. Za to je dobio Nobelovu nagradu.

A ko je prvi video signal na traci?

Doktorandkinja. Shvatila je da nije reč o smetnji u opremi.

Kako se zvala?

Džoselin Bel Bernel. Nema je na spisku dobitnika.

Proveri se1 / 2

Zašto je ime istraživačice moglo da nestane iz naučne evidencije?

Izvori

  1. „Efekat Mateja“ opisao je sociolog Robert Merton 1968. godine
  2. izraz „efekat Matilde“ predložila je istoričarka nauke Margaret Rossiter 1993. godine

Dalje u serijalu „Žene u istoriji“

2 članka u celosti na sajtu, još 2 u aplikaciji

Svi članci

Još 2 članka iz serijala u aplikaciji

Čekaju te u odeljku „Istorija → Žene u istoriji“. Besplatno.

Kviz · 10 pitanjaKoliko dobro poznaješ temu „Žene u istoriji“?