SR
PreuzmiPreuzmi
14pitanja

Kviz „Istraga i dokazi“ sa odgovorima: 14 pitanja

Pitanje 1 od 14Tačno: 0

Šta tvrdi osnovni princip kriminalistike?

Pitanja iz 7 članaka

Svaki se čita za 2 minuta. Ne znaš odgovor? Zaviri u članak.

Zašto na mestu zločina uvek ostanu tragovi0/2Zašto svedoci daju različite opiseu aplikaciji0/2Zašto otisci prstiju ne rešavaju uvek slučaju aplikaciji0/2Kako funkcioniše veštačenje rukopisa0/2Zašto priznanje nije dokaz0/2Šta otkriva trag obuće0/2Šta je tužiočeva greškau aplikaciji0/2

Kviz posle svakog članka

U aplikaciji ovakav kviz sledi posle svakog članka, a svako čitanje povećava tvoj niz i nivo.

Odgovori i objašnjenja14 pitanja
  1. Šta tvrdi osnovni princip kriminalistike? Pri svakom kontaktu materija prelazi u oba smeraPitanje nije da li trag postoji, već da li će ga istražitelji pronaći i šta će on dokazati.Iz članka „Zašto na mestu zločina uvek ostanu tragovi“
  2. Zašto čestica neke osobe ne dokazuje njeno prisustvo? Materija se prenosi preko posrednika i predmetaSekundarni prenos potvrđen je eksperimentima, pa pitanje kako je nalaz dospeo tamo postaje važnije od njegovog prisustva.Iz članka „Zašto na mestu zločina uvek ostanu tragovi“
  3. Šta znače razlike u iskazima svedoka? Gledali su s različitih mesta i svako je popunio praznine na svoj načinDetalji koji se poklapaju obično su pouzdani, dok razlike pokazuju gde je počelo dopunjavanje.Iz članka „Zašto svedoci daju različite opise“
  4. Zašto se svedoci ispituju odvojeno? Posle razgovora njihovi iskazi se približavaju i više ne proveravaju jedan drugiPoklapanje koje se pojavi nakon razmene utisaka više ništa ne potvrđuje.Iz članka „Zašto svedoci daju različite opise“
  5. Zašto je delimični otisak teže pouzdano uporediti? Može mu odgovarati više ljudiŠto je fragment manji i lošiji, to je više sličnih kandidata i veći rizik od greške pri poređenju.Iz članka „Zašto otisci prstiju ne rešavaju uvek slučaj“
  6. Šta pomaže da se smanji uticaj verzije istrage na veštaka? Sprovoditi veštačenje bez konteksta slučajaKada veštak ne zna verziju istrage, lakše mu je da proverava otisak, a ne da nesvesno traži njenu potvrdu.Iz članka „Zašto otisci prstiju ne rešavaju uvek slučaj“
  7. Šta kriminalista poredi da bi utvrdio autora potpisa? Sporni dokument i uzorke te osobeKriminalista poredi sporni dokument sa uzorcima za koje se pouzdano zna da ih je napisala određena osoba.Iz članka „Kako funkcioniše veštačenje rukopisa“
  8. Zašto se karakter ne može pouzdano odrediti na osnovu rukopisa? Provere daju poklapanja na nivou slučajnostiU proverama se zaključci grafologa o crtama ličnosti poklapaju s rezultatima upitnika ništa bolje nego što bi se očekivalo slučajno.Iz članka „Kako funkcioniše veštačenje rukopisa“
  9. Zašto ljudi priznaju ono što nisu uradili? Da bi se ono što se dešava odmah prekinuloLogika je: reći ću bilo šta, a posle će se sve razjasniti, ali nakon priznanja provere prestaju.Iz članka „Zašto priznanje nije dokaz“
  10. Koja je glavna zaštita od lažnih priznanja? Snimanje celog ispitivanjaCeo snimak pokazuje odakle potiču detalji i šta je osobi rečeno pre nego što je pristala.Iz članka „Zašto priznanje nije dokaz“
  11. Šta pomaže da se konkretan đon razlikuje od istog modela? Slučajne zasekotine, kamenčići i okrnjenjaModel sužava pretragu, a slučajna obeležja mogu povezati otisak s konkretnim đonom.Iz članka „Šta otkriva trag obuće“
  12. Zašto je zaključak „ovaj otisak ostavio je ovaj par“ i dalje sporan? Ne postoji standard koliko je podudaranja dovoljnoZaključak počiva na slučajnim obeležjima, ali ne postoji jedinstveno pravilo o tome koliko je podudaranja dovoljno.Iz članka „Šta otkriva trag obuće“
  13. U čemu se sastoji greška tužioca? U zameni pitanja: retkost dokaza kod nevine osobe meša se sa verovatnoćom nevinostiTo su dva različita broja, a drugi zavisi i od toga koliko je ljudi razmatrano.Iz članka „Šta je tužiočeva greška“
  14. Šta treba da pitaš kada čuješ upečatljivu verovatnoću? Iz koliko ljudi je biranoBez veličine grupe, retkost sama po sebi ne znači gotovo ništa.Iz članka „Šta je tužiočeva greška“