Od čega se sastoji empatija
Pod jednom rečju kriju se tri različite stvari. Prva je reakcija: neprijatno ti je kada je nekome pored tebe loše. Druga je tačnost: pogodiš šta mu se upravo dešava. Treća je spremnost da nešto preduzmeš. One su samo slabo povezane. Možeš snažno da osećaš tuđi bol, a da iznova grešiš u njegovom uzroku i da pružaš pogrešnu utehu.
O urođenom delu se raspravlja, ali red veličine je sličan. Studije na blizancima daju oko trećine razlika, dok analize zajedničkih genetskih varijanti daju oko desetine. Čak i uz višu procenu, dve trećine razlika potiču od iskustva, sredine i navika.
gornja procena doprinosa naslednosti razlikama u empatiji
Zašto „stavi se na njegovo mesto“ skoro ne pomaže
To je najčešći savet i najlošije prolazi proveru. U seriji od 25 eksperimenata od ljudi se tražilo da pogode osećanja partnera, njegova mišljenja, a ponekad i da li laže. Jednoj grupi je prethodno rečeno da se stavi na mesto druge osobe, a drugoj nije. Tačnost prve grupe nije porasla, a ponekad je bila i gora: mašta nije ubacivala živu osobu, već tvoj model te osobe.
Pomoglo je nešto drugo - ne da zauzmeš tuđu perspektivu, već da je dobiješ. Tačnost se povećala u jednom slučaju: kada su ljudi mogli da pitaju i čuju odgovor. Zvuči gotovo uvredljivo jednostavno, ali upravo se tu krije veština koju možeš da treniraš.
- Primeti
- Pretpostavi
- Pitaj
- Razjasni
Ne treniraš osetljivost, već naviku da pretpostavku držiš u statusu pretpostavke. I dalje ćeš za delić sekunde dopuniti sliku tuđeg stanja - tvoj mozak drugačije ne ume. Razlika je u onome što sledi: da li tu verziju smatraš činjenicom ili postaviš kratko pitanje i ispraviš je?
Empatija opada kada žuriš
Postoji i neprijatan deo odgovora. U poznatom eksperimentu studenti su slati iz jedne zgrade u drugu da održe propoved - neki baš o milosrdnom Samarićaninu. Usput je u prolazu ležala osoba koja je stenjala. Tema propovedi gotovo da nije uticala ni na šta. Uticalo je nešto drugo: da li je studentu rečeno da kasni. Uzorak je bio mali, oko 40 ljudi, ali se udeo onih koji su zastali naglo menjao.
Zaključak je jednostavan: sposobnost da reaguješ nije u tebi ravnomerno raspoređena. Opada kada žuriš ili ti je u glavi 10 stvari. Razvijati empatiju znači ne samo vežbati pitanje, već i izabrati trenutak kada imaš dovoljno pažnje za odgovor.
Šta najbolje pomaže da tačnije razumeš tuđe stanje?
Zašto je bolje da važan razgovor ne počinješ u prolazu?
Izvori
- Prema: Warrier et al., Translational Psychiatry, 2018 - genetika empatije
- Eyal, Steffel, Epley, Journal of Personality and Social Psychology, 2018 - serija eksperimenata o zauzimanju perspektive
- Darley, Batson, 1973 - eksperiment o žurbi
Dalje u serijalu „Empatija“
2 članka u celosti na sajtu, još 3 u aplikaciji
